Najčešća pitanja

maximo

Najčešća pitanja za računovođe

1. Da li da registrujem d.o.o. ili s.p.?

Društvo sa ograničenom odgovornošču (d.o.o.) je pravno lice u kome članovi društva odgovaraju do visine svog uloga.

Fizičko lice ili više fizičkih lica mogu osnovati preduzetničku djelatnost (s.p.). Fizičko lice odgovara neograničeno svojom ličnom imovinom za obaveze s.p.-a.

Pitate se koji oblik je pogodniji za Vaš biznis?! Kako smo već i naveli, članovi društva sa ograničenom odgovornošću odgovaraju za obaveze društva do visine svog uloga, a fizička lica za obaveze s.p.-a odgovaraju neograničeno svojom imovinom. U prvi mah se može učiniti da je bolje osnovati d.o.o. Ali prije toga, preporučujemo Vam da ispitate koji su troškovi osnivanja i za jedan i za drugi oblik. Npr. troškovi osnivanja za d.o.o. iznose nekoliko stotina KM, a za sp 30-ak KM.

Sva pravna lica i preduzetnici su u obavezi da plaćaju takse na godišnjem novou propisane zakonodavnim okvirom. Godišnje takse za d.o.o. su veće nego za s.p., a iznos pojedinačnih taksi opet zavisi od šifre djelatnosti koju pravno lice ili preduzetnik obavlja.

Takođe, d.o.o. je u obavezi da na godišnjem nivou plaća porez na dobit koji u Republici Srpskoj iznosi 10%. Preduzetnici se oporezuju Zakonom o porezu na dohodak, ali postoji razlika kod oporezivanja malih i velikih preduzetnika.

2. Koje takse na godišnjem nivou plaća pravno lice, a koje preduzetnik?

Pravna lice i preduzetnici u Republici Srpskoj su u obavezi da na godišnjem nivou prijave i plate republičku i komunalnu taksu. Republička taksa se plaća na račun javnih prihoda Budžeta Republike Srpske, a komunalna taksa na račun opština/gradova.

 Iznosi republičke i komunalne takse koju plaćaju pravna lica i preduzetnici propisani su Zakonom o republičkim i Zakonom o komunalnim taksama. Republička taksa je veća za pravna lica nego za preduzetnike.

U prvoj godini osnivanja republička taksa za pravna lica iznosi 100 KM, a za preduzetnike 20 KM. Takođe, prve godine poslovanja preduzetnici su oslobođeni plaćanja komunalne takse.

Izmjenama Zakona o komunalnim taksama svi preduzetnici koji imaju status malog preduzetnika oslobođeni su plaćanja komunalne takse od 01.01.2021.godine, kao i pravna lica i preduzetnici u prvoj godini poslovanja.

Takođe, od 01.01.2021.godine došlo je do izmjene Zakona o republičkim taksama, gdje se ista smanjuje za 30% u 2021.godini i 60% u 2022.godini.

Pravna lica plaćaju i naknade za šume (0,07%) i protivpožarnu naknadu (0,03%). Osnovica za obračun pomenutih naknada je visina prihoda.

3. Ko može dobiti status malog preduzetnika i koji porez plaća isti?

Mali preduzetnik je fizičko lice koje tokom cijele poreske godine ispunjava svaki od sledećih uslova:

  • da to fizičko lice obavlja preduzetničku djelatnosti. Lica koja obavljaju profesionalnu djelatnost ne mogu biti oporezovani kao mali preduzetnici (advokati, notari, arhitekte);
  • da mali preduzetnik ne zapošljava više od 3 radnika;
  • da ukupna godišnji prihod malog preduzetnika po osnovu obavljanja djelatnosti ne prelazi iznos od 50.000 KM;
  • da to fizičko lice ne ostvaruje prihod zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti;

Godišnji porez malog preduzetnika obračunava se po stopi od 2% na naplaćeni prihod, a isti    ne može biti manji od 600 KM.

Mali preduzetnik prijavljuje i plaća porez na ukupni mjesečni prihod do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec.

Poreski obveznik koji hoće da bude oporezovan kao mali preduzetnik, a ispunjava sve gore navedene uslove, podnosi obrazac 1011- Zahtjev za status malog preduzetnika Poreskoj upravi Republike Srpske do 31.01. godine na koju će se status malog preduzetnika odnositi. 

4. Kako se obračunavaju doprinosi za vlasnika preduzetničke djelatnosti?

Samostalni preduzetnik (s.p.) je fizičko lice koje osniva preduzetničku djelatnost. Samostalni preduzetnik je u obavezi da plaća doprinose za vlasnika. Osnovica za obračun doprinosa za preduzetničku djelatnost iznosi 60% prosječne bruto plate za prošlu godinu. Npr. prosječna bruto plata za 2020.godinu je iznosila 1.485 KM, osnovica za obračun doprinosa iznosi 891 KM. Kada pomenutu osnovicu pomnožimo sa zbirnom stopom doprinosa (32,80%), dobijemo doprinose koje su u obavezi da plaćaju vlasnici preduzetničke djelatnosti u 2021.godini i to 292,25 KM. Preduzetnici koji obavljaju profesionalnu djelatnost (advokati, notari, poreski savjetnici, arhitekte…) u obavezi su da plaćaju doprinose na 100% prosječne bruto plate za prošlu godinu. Iznos doprinosa za preduzetnike koji se bave profesionalnom djelatnošću za 2021.godinu iznosi 487,08 KM.

5. Šta je porez na dobit i ko ga plaća?

Porez na dobit u Republici Srpskoj plaćaju pravna lica na dobit koju ostvare u Republici Srpskoj u jednoj kalendarskoj godini. Takođe, obveznici poreza na dobit su i pravna lica sa sjedištem u FBiH i Brčko Distriktu, koja imaju poslovnicu/e u Republici Srpskoj, za dobit koju ostvare u Republici Srpskoj.Stopa poreza na dobit u Republici Srpskoj iznosi 10%. Osnovica za obračun poreza na dobit je razlika između prihoda i rashoda.Prihodi su prilivi koji proizilaze iz redovne aktivnosti pravnih lica i mogu biti npr. prihodi od prodaje robe, učinaka ili vršenja usluga, prihodi iz budžeta i fondova, finansijski prihodi i ostali prihodi. Rashodi su troškovi pravnog lica u jednom obračunoskom periodu. Imamo sledeće grupe rashoda: troškovi materijala, troškovi plata, troškovi goriva i energije, troškovi zakupa, troškovi usluga održavanja, troškovi amortizacije i dr. Pravna lica u Republici Srpskoj su u obavezi da poreski bilans (obrazac obračuna poreza na dobit) predaju i plate do 31.03. tekuće godine za prošlu godinu.                  

6. Koji je prag za ulazak u PDV sistem?

PDV ili porez na dodatnu vrijednost, prema Zakonu o porezu na dodatnu vrijednost Bosne i Hercegovine, se plaća na promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine. Takođe, PDV se plaća i na uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu. Stopa poreza na dodatnu vrijednost u Bosni i Hercegovini iznosi 17%. U skladu sa članom 44., stav 1., a koji je u skladu sa članom 57., stav 1., Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, pravno lice ili preduzetnik čiji ukupan promet dobara ili usluga ne prelazi prag od 50.000 KM, nije obveznik ovog Zakona.

7. Šta su godišnji finansijski izvještaji ili završni račun?

Prema Zakonu o računovodstvu i reviziji Republike Srpske pravna lica i preduzetnici koji vode dvojno knjigovodstvo sačinjavaju i prezentuju godišnje finansijske izvještaje za završenu godinu 31.12. tekuće godine sa uporednim podacima za prethodnu godinu.

Godišnje finansijske izvještaje čine:

  • Bilans stanja- izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda;
  • Bilans uspjeha- izvještaj o ukupnom rezultatu za period;
  • Bilans tokova gotovina- izvještaj o tokovima gotovine;
  • Izvještaj o promjenama na kapitalu i
  • Napomene uz finansijske izvještaje;

Izuzetno od stavki nabrojanih u prethodnom stavu, preduzetnici koji vode dvojno knjigovodstvo, zajednice etažnih vlasnika, sindikalne organizacije i druga udruženja građana godišnje finansijske izvještaje prezentuju kroz:

  • Bilans stanja- izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda;
  • Bilans uspjeha- izvještaj o ukupnom rezultatu za period;

Izradi godišnjih finansijskih izvještaja prethodi čitav niz kontrolnih aktivnosti koji su zadatak Vašeg računovođe. Takođe, prije izrade godišnjih finansijskih izvještaja obračunava se porez na dobit jer isti je jedna od stavki koje se unose u godišnje finansijske izvještaje. Prije izrade istih pristupa se kontroli svih knjiženja, obaveznim knjiženjima koja se rade na kraju godine, obračunu amortizacije, usaglašavanju potraživanja i obaveza sa poslovnim partnerima, usaglašavanje robnih i finansijskih evidencija i dr.

Pravna lica su u obavezi da predaju godišnje finansijske izvještaje do 28.02. tekuće godine za prethodni godinu.